GOSPODARSTVO

Šumarstvo

Obzirom da je oko 37% površine općine Topusko pokriveno šumskom vegetacijom, od uvijek je eksploatacija šuma bila značajna gospodarska aktivnost ljudi na ovim prostorima.. Šumama na području općine Topusko upravljaju Hrvatske šume – Uprava šuma Karlovac – Šumarija Topusko. Šume kojima upravljaju podijeljene su u tri gospodarske jedinice: Petrova gora – Bublen, Orlova i Topličke kose.

Eksploatacija mineralnih sirovina

Područje općine Topusko je kraj u kojem, glede geološkog sastava i njegove tektonike, nalazimo bogata ležišta mineralnih sirovina, posebno barita, ciglarske i keramičke gline, kremenog pijeska, kamena, ugljena, željezne rude te izdašne izvore termalne mineralne vode. Rudarstvo u okolici Petrove gore intenzivnije se razvija sredinom 18. i početkom 19. stoljeća, a talionica željeza „Vranovina“ počela je s radom 23. 6. 1860. godine. U II. svjetskom ratu Nijemci su bombardirali talionicu i poslije nije obnavljana. Sve do Domovinsko rata na području općine Topusko eksploatirao se barit, kamen, više vrsta pijeska i glina. Nosilac eksploatacije ovih mineralnih sirovina bili su „Kordunski rudnici nemetala“Topusko. Danas se ove sirovine više ne eksploatiraju, a pravni sljednik Kordunskih rudnika postalo je Komunalno Topusko d.o.o., koje se bavi opskrbom pitke vode i ostalim komunalnim uslugama.

Metaloprerađivačka industrija

U okviru Kordunskih rudnika Topusko godine 1958. osnovan je pogon za proizvodnju metalnih ograda pod nazivom „Pogon istegnutih metala“ (PIM), a 1965. godine izgrađena je nova tvornica i proširena proizvodnja na slijedeće proizvode: podupirači, gazišta, odbojnici za ceste, kao i razna galanterija od istegnutog lima i traka. Do 1990. godine u tvornici je bilo zaposleno 500 radnika. Tijekom rata tvornica je dijelom devastirana, ali već koncem 1995. godine ponovo je počela s proizvodnjom. Danas je tvornica privatizirana, a većinski vlasnik, uz male dioničare, je „Dalekovod“ Zagreb. Tvornica djeluje pod imenom Dalekovod-TIM Topusko i u njoj je zaposleno oko 130 radnika.

Ugostiteljstvo i turizam

Ugostiteljstvo i turizam u Topuskom imaju dugu tradiciju i uglavnom su vezani uz Lječilište Topusko. Do 1991. godine Lječilište Topusko posluje kao ustanova za medicinsku rehabilitaciju pod nazivom „Centar za medicinsku rehabilitaciju, rekreaciju i turizam“ Topusko. Nakon Domovinskog rata Sisačko-moslavačka županija ovoj ustanovi daje naziv Lječilište Topusko. Danas u okviru Lječilišta posluje tvrtka-kći „Top Terme“ d.o.o. koja svojim gostima, osim ugostiteljske, pruža i bogatu ponudu sportskih i rekreacijskih sadržaja. Detaljni podaci o Lječilištu i „Top Termama“ mogu se naći na njihovoj web stranici. Počeci lječilišnog turizma datiraju u Topuskom od početka 19. stoljeća, a knjiga Mihajla Kunića „Topusko“ iz 1827. godine prvi je turistički vodič u Europi. U to vrijeme Topusko je mondensko sastajalište tadašnjeg visokog društva, pa tako u Topusko navraćaju i u njemu borave generali, biskupi, grofovi, baruni, ali i znanstvenici, pisci, umjetnici i drugi. Prema izvješću dr. Ivana Matkovića, pukovnijskog i kupališnog liječnika, u Topuskom su 1883. godine boravila čak 3824 gosta i taj broj premašen je tek tridesetih godina 20. stoljeća. O kvaliteti usluga i zadovoljstvu gostiju svjedoče dva međunarodna priznanja koja je Topusko dobilo kao najbolje kupališno mjesto (1885. i 1886. godine). Ovo vrijeme je s pravom prozvano „zlatno doba“ Topuskog. U ratnim razaranjima porušeni su i brojni lječilišni objekti s pripadajućom infrastrukturom. Međutim, Lječilište je već u jesen 1995. godine počelo s uređivanjem devastiranih dijelova hotela, ali i s redovnim radom iz djelokruga svoje djelatnosti. Danas je u Lječilištu i Top Termama zaposleno između 230 i 250 osoba, što iznosi oko 50% od broja zaposlenih 1990. godine.

Obrtništvo

Do II. svjetskog rata u naseljima koja danas pripadaju općini Topusko bili su razvijeni tradicionalni obrti (kovači, kolari, stolari, postolari, krojači). Nakon Domovinskog rata gotovo su nestali ovi tradicionalni obrti, a otvaraju se novi obrti kao što su: autoprijevoznici, autolimari, vulkanizeri, trgovci i ugostitelji. S obzirom na potrebu obnove porušenih kuća i gospodarskih objekata, otvaraju se i građevinski obrti.